10 (2.03.2001)

http://journal.neilgaiman.com/2001/03/american-gods-blog-post-12.html

Blogger [program za stvaranje online bloga, op.prev.] je prije nekoliko dana pojeo jedan poduži tekst o mehanizmu copy-editinga ali sam bio prezaposlen s copy-editiranjem romana da bi ga ponovno objavio. I onda je veljača napravila ono što veljača radi te iznenada završila taman kad se čovjek na nju navikne a vrijeme koje je izdavač dodijelio je nestalo. Potrošio sam preostali dan na unos svih većih i manjih izmjena u računalo da dobijem datoteku koja manje više odgovara verziji za ispis a potom sam morao suludim brzinama voziti po zaleđenim seoskim cestama ne bi li na vrijeme ostavio paket u FedExu [servis za dostavu, op.prev.] što sam (uz duboki uzdah olakšanja) i uspio.

Rukopis je sigurno dostavljen u izdavačku kuću Harper Collins; sad samo moram smisliti najbolji način za copy-editing Hodder izdanja (kako sam otkrio kad su mi poslali popis upita, najveći problem kod slanja elektroničkih datoteka po svijetu, umjesto ispisa knjige, leži u tome da se broj stranica mijenja ovisno o odabranoj veličini fonta i vrsti papira kojeg koristite – stoga je moj popis promjena u stilu ‘izbrisati zarez nakon riječi ‘of’ na stranici 16 red 12′ manje više beskoristan.

Najčudnija stvar kod copy-editinga je koliko čovjek nauči. O svijetu i o pisanju. Prije početka uzmem hrpu rječnika, britanskih i američkih, te priručnike o upotrebi jezika – Fowler’s Modern English Usage [upoteba modernog engleskog jezika, op.prev], Harper Dictionary of Contemporary Usage [upotreba suvremenog jezika. op.prev], predivni riječnik Billa Brysona ‘Penguin Dictionary of Troublesome Words [rječnik problematičnih riječi, op.prev] – te Chicago Manual of Style [preporuke za uređivanje i izdavačku praksu u digitalnom svijetu, op.prev.] i krenem na posao.

Da li je ‘blowjob’ jedna riječ ili dvije? ‘Judgement’ [osuđivanje] ili ‘judgment’? ‘Wintry ili ‘wintery’ [zimsko]? Zbog čega je copy-editor prekrižio ‘hessian’ [juta, juteno] i stavio ‘burlap’ [konoplja]? Nisu li to dvije različite tkanine? – nakon dvadeset minuta istraživanja utvrdim da možda jesu dvije različite tkanine u Ujedinjenom Kraljevstvu ali u SAD-u se riječ ‘hessian’ već dvjestotinjak godina ne koristi za grube vreće od jute ili konoplje. Dobro…

Napisao sam ‘none of the passengers were hurt’ [nitko od putnika nije ozlijeđen] a copy-editor je to promijenio u ‘none of the passengers was hurt’ [nijedan putnik nije ozlijeđen] – ‘Fowler’s English Usage’, ‘American English Usage’, ‘Harpers’ i ‘Bill Bryson’ se slažu da je mišljenje da je ‘none’ imenica u jednini proizašlo iz zablude da je to skraćeni oblik ‘no one’ što je krivo, te tvrde da može biti množina ako želim da bude. Dobro. Želim.

Dakle, kad pišem dijalog trudim se koristiti interpunkciju da bi uputio na ritam govora. Što se mene tiče, ‘Hi, Mike’ i ‘Hi Mike’ su dvije razičite stvari. Copy editoru se sviđa prva verzija i smatra da kad god sam koristio onu drugu znači da sam zaboravio zarez. I volim u dijalozima napisati puni oblik riječi ‘mister’ (gospodin). Jednostavno volim. Sve ih je zamijenio s ‘Mr.’ i kod svakog sam stavio ‘stet'[let it stand: opaska da se navedena promjena ne uzme u obzir, op.prev] i promijenio ga natrag, popravio sam i nekoliko koje su mi promakle…

Promijenio je ‘dumpster’ [kontejner, op.prev.] u ‘Dumpster’. Provjera. Da, to je trade mark [zaštitni znak, op.prev.]. Bravo. Promijenio je jedini primjer riječi ‘whisky’ u ‘whiskey’. Ne baš, to je dobar scotch (Laphroaig) i tako se piše. Ostavi tako. I ‘Diet Coke’ je postala ‘diet Coke’. Je li to točno? Aha. Dobar je.

U metafori je promijenio ‘sixteen wheeler’ [šleper sa 16 kotača, op.prev.] u ‘eighteen wheeler’ [18 kotača, op.prev.], ali ne i kod niza šlepera parkiranih ispred strip kluba. Dodao sam po još dva kotača kamionima parkiranim ispred ‘najboljeg peep showa u gradu’…

Zbog čega je copy editor promijenio ‘to je objekt’ u ‘to je dativ’ u kratkom razgovoru o razlici između ‘who’ i ‘whom’? Ima li engleski jezik uopće dativ? Moj školski latinski, grčki i njemački mi nisu od velike koristi, svi priručnici tvrde da se tu jedino nalazi objekt i subjekt, pa sam napisao STET. [let it stand: opaska da se navedena promjena ne uzme u obzir, op.prev.]

I tako dalje, i tako dalje kroz šesto pedeset stranica. I ako vam se čini da je sve ovo cjepidlačenje, bilo od strane copy editora ili s moje strane… pa jest. U tome je poanta. Nije plaćen da gleda šumu umjesto drveća. Zapravo plaćen je da svako malo pogleda prema šumi ali većinom prati cjelokupno lišće, a posebno mora paziti da Missy Gunther na stranici 253 ne bude Miss Gunther kad se vrati na stranici 400.

(Dok ovo tipkam, i gledam u podlogu za miša moje asistentice Lorraine na ‘Xenu: Princezu ratnicu’, upravo sam primijetio da je copy editor ispravio ‘Xena: Princeza ratnica’ u ‘Xena princeza ratnica’ a ja sam to ostavio misleći da je to službeni trade mark, ali ne, bio sam u pravu prvi put – brzinski telefonski poziv izdavačkoj kući Harper Collins: ‘u petom poglavlju, netom prije pljačke banke, u izlogu bankrotirane trgovine se nalazi ‘Xena: princeza ratnica lutka iz harema – možete li je promijeniti kako je bila?)

U međuvremenu sam iz Ujedinjenog kraljevstva primio popis pitanja od čega je samo jedno identično američkom popisu copy editinga. (Uspio sam stvoriti period od pola sata u trajanju od dvadeset pet minuta. Ne pitajte.)

Odlučio sam izbaciti citat iz pjesme grupe Blur (‘Magic America’) (koja ne govori mnogo ali mi je bila u glavi kad sam započeo knjigu, zajedno s pjesmom ‘American Without Tears’ Elvisa Costella) i zamijeniti je citatom Lorda Carlislea, koji potječe iz perioda netom nakon Rata za nezavisnost, o neizmjernoj veličini Amerike te činjenici da su i njihovi gubici i njihove katastrofe bili ogromnih razmjera…

I sad je svršeno. Barem na tri tjedna, nakon čega će se vratiti neuvezane probne verzije i pročitat ću ih pod mikroskopom po drugi put, i pobrinuti se da svaki zarez bude tamo gdje treba biti…

Advertisements